„Ima li smisla studirati računarstvo ako AI već sada može pisati kod?“ pitanje je koje se našlo u središtu konferencije Ri-Comp 3.0, održane u petak, 10. travnja, na Tehničkom fakultetu u Rijeci (RITEH) u organizaciji Riteh Web Teama.
Kroz spoj akademskih uvida i iskustava iz realnog sektora, skup je ponudio mapu puta mladima koji tek ulaze u STEM područje, a otvorio ga je dekan, prof. dr. sc. Lado Kranjčević. Naglasivši potrebu da fakultet ide u korak s tehnologijama koje brže nego ikad mijenjaju struku, Kranjčević je najavio i novi studij „AI and Digital Engineering“, prilagođen suvremenim potrebama tržišta, ali se osvrnuo i na prošlogodišnje pokretanje studija mehatronike i robotike te velike infrastrukturne zahvate.
Kako navodi Kranjčević, RITEH trenutno prolazi kroz značajnu modernizaciju laboratorijskog kompleksa. Prva faza, vrijedna 850 tisuća eura, uključuje nabavku suvremene opreme koja će biti instalirana već do kraja idućeg mjeseca, čime će studenti dobiti pristup modernoj industrijskoj liniji s robotskim elementima. „U drugoj fazi krećemo s gradnjom dodatnih gotovo tisuću četvornih metara laboratorijskog prostora. Cilj nam je okupiti kompanije visokih tehnologija te im unutar fakulteta ponuditi prostor za showroom“, poručio je Kranjčević.
Keynote predavač dr. sc. Franko Hržić, istraživač s iskustvom na Harvardu, potom je s posjetiteljima podijelio vlastito iskustvo rada, ali i ponudio uvid u transformaciju inženjerske uloge. „Danas biti inženjer računarstva znači puno više nego što je to bilo nekada. Zahvaljujući AI-ju dobivamo brzi pristup informacijama, ali inženjer ostaje taj koji mora znati s tim informacijama graditi sustave. Inženjer više nije samo programer, već osoba koja mora osluškivati svijet, pronalaziti realne probleme i njih rješavati“, istaknuo je Hržić, zaključivši kako nas tehnologija zapravo gura dalje: „Programer uz pomoć AI-ja može biti mnogo bolji nego prije. Biti inženjer danas znači i surađivati s AI-jem.“
Da umjetna inteligencija iz temelja mijenja svakodnevni rad potvrdili su stručnjaci iz vodećih tvrtki. Ivana Baćac (Span) objasnila je kako cloud servisi i RAG modeli ubrzavaju prototipiranje, dok je Robert Cvjetković (Infobip) analizirao evoluciju od pisanja koda do upravljanja agentima poput Claude Codea. Maja Vrsaljko (CROZ) predstavila je moderan razvojni workflow i BMAD metodologiju, dok je Ivan Tadić (AITAC) fokus stavio na automatizaciju koja pojednostavljuje administrativne zadatke.
O sigurnosnim izazovima, poput prompt injection napada i deepfake tehnologije, raspravljali su Petar Zrinščak (CROZ) i Ana Tomas Pešut (AITAC). Na panelu o izboru studija, Emin Mulaimović (Infobip), Mladen Maras (Span), Franko Hržić i Patricija Nikolaus (Gimnazija Andrije Mohorovičića) poslali su jasnu poruku da je fakultet i dalje ključan, ali primarno zbog razvoja kritičkog razmišljanja koje AI ne može zamijeniti.
Konferencija je predstavila i inovativne projekte poput autonomnog plovila Karolina, o kojem su govorili Marko Kozlov i Jakov Mozetič (UPTZ), primjenu imerzivnih tehnologija u obrazovanju kroz predavanje v. asist. dr. sc. Luke Batistića i prof. dr. sc. Sandija Ljubića (RITEH), dok su Karlo Jakopović i Marin Mikulec (RWT) prezentirali projekt Gestura, aplikaciju namijenjenu gluhim osobama. „Konferencija je predstavila izuzetno aktualnu temu, a bilo je zanimljivo čuti perspektivu stručnjaka i vidjeti kako se umjetna inteligencija primjenjuje u praksi“, zaključio je Karlo Bučić, posjetitelj konferencije i student druge godine računarstva na RITEH-u.
