Hrvatska brodogradnja ima znanje, stručnjake i iskustvo, a novi razvojni zamah mogao bi doći kroz snažnije povezivanje fakulteta, brodogradilišta i obrambenog sektora. Upravo je to bila glavna poruka stručnog skupa „Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru“, održanog u srijedu, 28. listopada 2026. na Tehničkom fakultetu u Rijeci.
Navedeni stručni skup okupio je predstavnike akademske zajednice, brodogradilišta, projektantskih tvrtki i obrambenog sektora, a u središtu rasprave našli su se razvoj 3. Maj brodogradilišta Rijeka d.o.o., modernizacija Hrvatske ratne mornarice i mogućnosti zajedničkog nastupa u budućim strateškim projektima.
Dekan Tehničkog fakulteta, prof. dr. sc. Lado Kranjčević, istaknuo je kako novi razvojni zamah 3. Maja otvara priliku za čvršću suradnju industrije i akademske zajednice. Rijeka već danas predstavlja snažno europsko središte brodograđevnog projektiranja, s više od 2.000 zaposlenih inženjera u tom sektoru. Optimizam se odražava i na interes mladih, što je vidljivo i iz činjenice da je studij brodogradnje ove godine upisalo znatno više studenata nego prethodnih godina.
„Mislim, stvarno, da je hrvatska brodogradnja moćna i spremna za ovakve izazove“, poručio je Kranjčević, naglasivši kako se većim interesom studenata potvrđuje da mladi prepoznaju nove mogućnosti u domaćoj industriji. Fakultet pritom, uz brodogradnju, obrazuje stručnjake iz strojarstva, elektrotehnike, računarstva, mehatronike i robotike, a priprema i novi studijski program umjetne inteligencije u inženjerstvu. Sva ta područja mogu dati važan doprinos razvoju suvremene brodogradnje.
Da Hrvatskoj ne nedostaje projektantskog znanja, nego snažnijih proizvodnih kapaciteta, smatra i Roko Vuletić, predsjednik Uprave brodogradilišta 3. Maj.
„Hrvatska ima ozbiljne projektne urede koji rade za cijelu Europu i za cijeli svijet“, istaknuo je Vuletić, podsjetivši kako hrvatski inženjeri i dalje ostaju konkurentni na međunarodnom tržištu unatoč slabljenju domaće brodograđevne proizvodnje proteklih godina.
Upravo u obnovi gradnje brodova vidi priliku za novi 3. Maj. Pritom naglašava da se brodogradilište neće vraćati nekadašnjem modelu masovne proizvodnje, nego će se usmjeriti na specijalizirana plovila visoke dodane vrijednosti, kakva danas traži europsko tržište. Takav pristup, smatra, omogućuje povezivanje proizvodnih kapaciteta brodogradilišta s razvijenom mrežom domaćih projektantskih i inženjerskih tvrtki.
Uz aktualne projekte, među kojima je i polarni kruzer duljine 206 metara, brodogradilište se priprema za najavljeni natječaj Jadrolinije za četiri ro-ro broda, a zainteresirano je i za sudjelovanje u projektu hrvatske višenamjenske borbene korvete.
Važan korak već je napravljen i u suradnji s Fakultetom, kojom će se studentima brodogradnje ponovno omogućiti stručna praksa u 3. Maju, kako bi teorijska znanja mogli povezati sa stvarnim procesom gradnje brodova. Takvo povezivanje obrazovanja i industrije posebno je važno uoči novih razvojnih prilika, među kojima se ističu i projekti modernizacije Hrvatske ratne mornarice.
Upravo je mogućnosti koje ti projekti otvaraju domaćoj brodogradnji predstavio kbb doc. dr. sc. Andrija Ljulj sa Instituta za sigurnosne i obrambene studije (Sveučilište obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”) u svojstvu predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, osvrnuvši se na planiranu gradnju višenamjenske korvete, razvoj novih pomorskih platformi, desantno-jurišnih plovila i besposadnih sustava. Naglasio je kako suvremena obrambena industrija sve više uključuje autonomne tehnologije, umjetnu inteligenciju i napredna inženjerska rješenja, što otvara prostor za domaće projektantske tvrtke, brodogradilišta i znanstvene institucije.
Posebno je istaknuo kako je za uspjeh takvih projekata „bitna upravo ova koordinacija, integracija između Ministarstva obrane kao nositelja obrambenih projekata i transformacije obrambenih sposobnosti sa industrijom, u ovom slučaju, dakle, brodogradnjom, brodogradilištima i sa znanstvenom zajednicom.“
Pritom je upozorio kako prilike koje donosi modernizacija mornarice ne treba promatrati samo kroz gradnju novih brodova. Jednako su važni razvoj domaćih tehnologija, opremanje i održavanje plovila te dugoročno uključivanje hrvatskih stručnjaka u složene obrambene projekte. Upravo bi takva suradnja mogla osigurati da dio ulaganja u obrambeni sektor postane i poticaj razvoju domaće brodogradnje.
Održani skup pokazao je da Kvarner uistinu ima sve važne preduvjete za novi iskorak u brodogradnji – stručne ljude, razvijene projektantske tvrtke, obrazovne institucije i brodograđevnu tradiciju, a novi planovi Tehničkog fakulteta kao i 3. Maja te ulaganja u modernizaciju Hrvatske ratne mornarice otvaraju prilike koje bi mogle dati dodatni zamah čitavom sektoru.
