Trideset je godina prošlo otkako je grupa studenata i gimnazijalaca, tijekom pohađanja Višnjanske škole astronomije, zamislila kako središte budućih zvjezdarnica više neće biti teleskopi. Namjesto njih glavnu će riječ imati baze podataka, nešto što je tada još uvijek bila tek periferna oprema. Teleskopi bi tako umjesto glavnog sredstva promatranja postali obična sastavnica računalne opreme zvjezdarnice. Za tadašnje je doba to bila vrlo radikalna ideja, svakako ispred vremena, nešto što još nigdje u svijetu nije postojalo. Vođenje projekta i stvaranje virtualne zvjezdarnice preuzima Mario Jurić, tada student fizike na PMF-u u Zagrebu. Nakon godine dana nastaje prva baza VOID (Višnjan Observatory Information Database). Ugodno iznenađenje bila je svesrdna potpora tada još „mladog” CARNET-a (Hrvatske akademske i istraživačke mreže).
Već sljedeće godine Zvjezdarnica Višnjan pozicionirat će se među prvih pet zvjezdarnica svijeta u potvrđivanju asteroida, rezultat koji je stotinu puta iznad onoga što su bile njene instrumentalne i ljudske mogućnosti. Zvjezdarnica nastavlja s radom, a Mario odlazi u SAD na nastavak školovanja. Tamo će njega i druge mlade znanstvenike okupiti fizičar Željko Ivezić, koji također radi na projektima zvjezdarnica budućnosti. U SAD-u nastaje ideja o najvećem i najvažnijem američkom teleskopu LSST, za koji tada ne postoje ni raspoložive tehnologije. Nakon desetljeća priprema, izrade i potrage za milijardama dolara, Amerika danas u Čileu ima najveći, najskuplji i najmoderniji teleskop velikog polja. S radom je krenula zvjezdarnica „Vera C. Rubin”, u čijem je nastanku jednu od ključnih uloga imalo Sveučilište Washington iz Seattlea.
Mario Jurić, danas istraživač i profesor na tom sveučilištu, traži način kako motivirati najbolje studente, i krug se zatvara. Nastaje program astronomske prakse unutar UW Study Abroad 2026: četverotjedni boravak studenata Sveučilišta Washington u Europi. Dio programa izvodio se na Univerzi v Novi Gorici u Sloveniji, a nakon toga slijedilo je 14 dana prakse u Zvjezdarnici Višnjan.
U Višnjanu su boravila 23 studenta Sveučilišta Washington, kojima su se priključili četvero studenata s FER-a, jedan s Tehničkog fakulteta u Rijeci i jedan s PMF-a u Novom Sadu, ukupno 29 studenata. Organizatori projekta službeno su Sveučilište Washington i Zvjezdarnica Višnjan uz sudjelovanje partnera RITEH-a i FER-a. Mentori su bili Mario Jurić (UW), Ian Chow (UW), Luka Poropat (Zvjezdarnica Višnjan), Marko Radolović (FER, Astronomskog društvo Višnjan), Gašpar Dončević (FER) i Petar Gljušćić (RITEH).
Zadatak je bio apsolutno ambiciozan: u deset dana, koristeći robotizirane teleskope iz Čilea i Višnjana te postojeću informatičku opremu i umjetnu inteligenciju u oblaku, odraditi isti posao kao i dvije tisuće godina razvoja pozicijske astronomije. Rad je bio neprestan, naizmjenično dnevni i noćni, jer kad je u Višnjanu dan, teleskop u Čileu ima noć. Izmjenjuju se predavanja, brifinzi, hrana i obroci kad se stigne, pečenje palačinki, krafne u jedan iza ponoći, rođendani… Naravno da su uz rad studenti posjetili i ponešto od povijesnih i kulturnih znamenitosti: Ljubljanu, Postojnu, Pulu, Rovinj, Poreč, Brtoniglu, Grožnjan, Brijune i Veneciju.
Projektno najveći je napredak u brzini razvoja. Riječima Marija Jurića, softver za koji bi prije dvije godine tim od pet osoba trebao mjesece, studenti su uz pomoć agentskih AI modela napravili u jednom danu.
Projekti pokrenuti tijekom programa kontinuirano se nastavljaju. Studenti RITEH-a nastavljaju ambiciozan zadatak re-inženjeringa povijesnog prvog teleskopa Zvjezdarnice Višnjan, a softverska grupa iz Seattlea nastavlja razvijati nove verzije i poboljšanja softvera. Tijekom programa studenti su koristili prvi robotizirani teleskop na Tičanu, a prema trenutnom planu sljedeći, automatizirani teleskop trebao bi proraditi unutar godine dana, izjavio je Luka Poropat, voditelj projekta robotizirane zvjezdarnice.
Devet vremenskih zona daleko, dugo putovanje, „neobična” hrana, iscrpljujući tempo rada 24 sata, ambiciozan projekt. Nadamo se da su sa sobom ponijeli nezaboravna iskustva rada, druženja, novih okusa i slogan zvjezdarnice Višnjan: „Najbolja praksa se ne slijedi, nego se stvara!”
