Predavanje ‘The coming decade of paradigm shifts in astronomy: the Legacy Survey of Space and Time and Artificial Intelligence (Desetljeće promjena u astronomiji: Legacy Survey of Space and Time i umjetna inteligencija’ održat će se:
Datum: 13. ožujka 2026. (petak) s početkom u 13 sati
Mjesto: Predavaonica 028 Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija (FIDIT), zgrada nekadašnjih Sveučilišnih odjela, Kampus na Trsatu, Radmile Matejčić 2.
Predavanje organizira Fakultet za fiziku, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Tehnički fakultet, Centar za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost te Centar za napredno računanje i modeliranje.
Mario Jurić jedan je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika i istaknuti član tima koji je od samih početaka sudjelovao u izgradnji Vera C. Rubin Observatory. Vodio je i tim zadužen za upravljanje podacima s tog opservatorija. Ovaj opservatorij predstavlja najveći i najvažniji projekt za sustavno snimanje neba. Tijekom deset godina rada teleskop će u prosjeku svaka tri dana snimiti cijelo južno nebo, stvarajući najveću astronomsku arhivu u povijesti. Već u prvom mjesecu rada zabilježit će više svemirskih objekata nego što su svi teleskopi zajedno otkrili tijekom cijele ljudske povijesti. Teleskop će svake noći generirati oko 20 TB podataka, zbog čega je za njihovu analizu potrebna velika računalna snaga, napredni alati za obradu velikih skupova podataka te primjena metoda strojnog učenja i umjetne inteligencije. U ovoj međunarodnoj kolaboraciji značajnu ulogu imaju i University of Rijeka te superračunalo Bura.
O predavanju: Vera C. Rubin Observatory označava početak velike promjene u astronomiji. Smještena na Cerro Pachónu u Čileu, opremljena je 8,4-metarskim Simonyi teleskopom i kamerom LSSTCam od 3,2 gigapiksela. Tijekom desetogodišnjeg projekta Legacy Survey of Space and Time teleskop će svaka 3–4 dana snimiti cijelo južno nebo, otvarajući nove mogućnosti istraživanja — od tamne energije do planetarne obrane. Drugu veliku promjenu donosi razvoj umjetne inteligencije. Suvremene metode već omogućuju analizu astronomskih podataka brzinom i preciznošću koje su donedavno zahtijevale ljudsku procjenu, a daljnji razvoj AI-a mogao bi značajno proširiti mogućnosti znanstvenih istraživanja. U predavanju će biti predstavljena Zvjezdarnica Rubin, očekivanja od njezinih podataka i prvi rezultati, kao i pristupi primjeni umjetne inteligencije u analizi tih podataka i u znanstvenom radu općenito.
O predavaču: Mario Jurić voditelj je doprinosa University of Washington izgradnji Vera C. Rubin Observatory. Također je viši znanstveni suradnik u eScience Institute te direktor emeritus DiRAC Institute. Nakon početka punog rada 2026. godine, Opservatorij Rubin provodit će najveće istraživanje neba u povijesti, s ciljem odgovora na pitanja od prirode tamne energije do otkrivanja potencijalno opasnih asteroida. Prof. Jurić predvodio je definiranje Rubinovih podatkovnih proizvoda i nadzire tim za Sunčev sustav. Diplomirao je fiziku na University of Zagreb, doktorirao astrofiziku na Princeton University, a radio je i na Institute for Advanced Study te kao Hubble stipendist na Harvard University. Njegovo istraživanje usmjereno je na podatkovno intenzivnu astronomiju i primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih astronomskih skupova podataka. Sudjelovao je u otkriću velikih kozmičkih struktura poput Sloan Great Wall, strukture Virgo Overdensity te više od stotinu asteroida, uključujući 22899 Alconrad. Kometa 183P/Korlevic-Juric nosi njegovo ime.
